U PRIGODI SVJETSKOG DANA ŠUMA , UŠP NOVA GRADIŠKA NA KONFERECIJI ZA MEDIJE UPOZNALI NOVINARE O VAŽNOSTI ŠUMA I AKTIVNOSTIMA ŠUMARSKIH STRUČNJAKA U NAPORIMA ZA OČUVANJE OVOG PRIRODNOG RESURSA

Nova Gradiška i Cernik 21.03.2023.

Svake godine na prvi dan proljeća, 21. ožujka obilježava se i kao Svjetski dan šuma u svrhu podizanja svijesti javnosti o važnosti očuvanja šumskih ekosustava. Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije, nakon čega je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ideju kako bi se povećala svijest o očuvanju šuma i važnosti za život na Zemlji.

U cilju upoznavanja javnosti o važnosti šumskih ekosustava i nužnim promjenama u odnosu na cjelokupnu prirodu Uprava šuma Nova Gradiška, organizirala je povodom Svjetskog dana šuma konferenciju za medije o aktivnostima koje zaposlenici Hrvatskih šuma provode u svrhu očuvanja i zaštite šuma te važnosti ovog prirodnog resursa bez kojeg ne bi bilo ni života.

Ove godine poseban naglasak je na temu „Zdrave šume za zdrave ljude“ o čemu su govorili voditelj uprave UŠP Nova Gradiška Hrvoje Žakić, voditeljica odjela za uređivanje šuma Mirjana Engler, rukovoditelj odjela za ekologiju Damir  Jelić te revirnik u Šumariji Nova Gradiška Tomislav Kolodziej . Novinari su posjetili i rasadnik HŠ-a u Cerniku gdje ih je o aktivnostima u proizvodnji šumskih sadnica također upoznao voditelj RJ Rasadnik Cernik Josip Kovačić, ujedno predsjednik Hrvatskog šumarskog društva ogranak Nova Gradiška.

Šume su zaslužne za čisti zrak, čisto tlo i čiste vode, sprječavanje erozije i ublažavanje klimatskih ekstrema. Uz to, one su i prirodne energane – daju nam obnovljiv izvor energije, drvo. Pritom su dom mnogim živim bićima kojima, uz sve navedeno, daju i hranu i lijek.

Svake se godine naglasak pri obilježavanju Dana šuma stavi na određenu temu. Ovogodišnja je tema Šume i zdravlje, odnosno Zdrave šume za zdrave ljude.

Opće je prihvaćena činjenica da su zdrave šume iznimno važne i za zdravlje ljudi, a osobito je to postalo uočljivo za vrijeme pandemije kad su ljudi pohrlili u šume. Šetnja šumom blagotvorno utječe i na fizičko i na psihičko zdravlje ljudi. Ono što je manje poznato je da su šume uslijed klimatskih promjena veoma ugrožene i da i njima treba pomoći da ostanu zdrave i vitalne.

Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas u svijetu ugrožene uslijed klimatskih promjena, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Održivo gospodarene šume ne samo da i dalje ispunjavaju sve svoje općekorisne funkcije, nego proizvode dobra i usluge za cjeloviti održivi razvoj zajednica te podržavaju gospodarske aktivnosti koje stvaraju radna mjesta i poboljšavaju živote.

U Hrvatskoj se šume i šumska zemljišta prostiru na 49,3 % kopnene površine države. Od toga je 76 % u vlasništvu RH, a 24 % u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne, za razliku od mnogih europskih i svjetskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture.

Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se održivo, šumarskim rječnikom – potrajno. na temelju Šumskogospodarskih osnova područja koje se donose na razdoblje od 10 godina. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak, i baš zbog toga u Hrvatskoj se godišnje siječe manje drva nego što prirasta. Na taj se način kontinuirano održava prirodna ravnoteža.

Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor, neke su od vrsta koje čine naše šume od istoka do krajnjega juga toliko raznolikima. Svaka vrsta i svako područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja koji se razlikuju ovisno o podnebljima. No sve one imaju nešto zajedničko – šumara koji sa sobom nosi bogato iskustvo prethodnika stečeno u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, kao i pristup najnovijim tehnološkim dostignućima. Zato se prirodnim šumama Hrvatske dive Europljani, zato u našim šumama obitavaju brojne rijetke biljne vrste, zato u njima obitavaju sva tri velika europska predatora – smeđi medvjed, vuk i ris – i zato će generacije koje ostaju za nama i dalje uživati u svim blagodatima šume. 

Opširnije o ovoj temi poslušajte danas u 14 sati u emisiji “U Fokusu”, a također ćemo o njoj govoriti i u emisijama “Zelene minute” ” i “Sunce nad oranicama”.

Sva prava pridržana.

Više fotomaterijala na poveznici:

https://www.facebook.com/profile.php?id=100063587799613


Odgovori